Nove optužbe za diskriminaciju na računa Slovačke vlade.
Slovačka je nedavno sledila primer Mađarske i u svoj Ustav uvela odredbu prema kojoj priznaje samo dva pola – muški i ženski, koji su biološki definisani.
Ova promena stupa na snagu 1. novembra i prošla je gotovo nezapaženo u zapadnim medijima, koji promovišu priče o nebinarnim osobama i proširuju kategorije pola.
Tema pola postala je jedan od novih razloga za podele unutar EU, koje se sve više produbljuju, bilo da se radi o političkim, bilo o naizgled nevažnim pitanjima. Kritičari iz Brisela tvrde da je i ova članica EU zakonski omogućila diskriminaciju.
Očekuje se da će, nakon Mađarske, i Slovačka biti pod pritiskom da poništi izmene u zakonu. Na Mađarsku su već vršili pritisak Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Nemačka, Irska, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Holandija, Portugal, Slovenija, Španija i Švedska.
Iako je promena usvojena tesnom većinom, ona ima značajne posledice, uključujući i položaj zemlje unutar EU. Novina u Ustavu izričito kaže da “suverenitet Slovačke u kulturnim i etičkim pitanjima treba da ima prednost nad pravom EU”, što ukazuje na potencijalni pravni sukob sa Briselom.
Usvajanje dece je dozvoljeno samo bračnim parovima, a surogat majčinstvo je zabranjeno. Već od 2014. u Ustavu stoji da brak u Slovačkoj može biti samo između muškarca i žene.
Do poslednjeg trenutka se smatralo da predlog neće proći, jer trostranačka vlada premijera Roberta Fica nije imala potrebnih 90 glasova za ustavnu većinu od tri petine. Vodeća opoziciona stranka, Progresivna Slovačka, bojkotovala je glasanje, ali su drugi delovi opozicije omogućili usvajanje, navodi Dojče vele.
Nakon odluke Bratislave, predstavnica Evropske komisije u Slovačkoj, Katarina Tuke Jaremova, izrazila je žaljenje što ustavna promena nije uzela u obzir zabrinutost EU. Iako regulisanje porodici i pravnim pitanjima spada u nadležnost država članica, njihova primena ne sme ugrožavati osnovna načela EU, poput zabrane diskriminacije – što, prema njenim rečima, sada jeste slučaj.
Politikolozi Tomaš Kozjak i Radoslav Prohaska ističu da ukidanje principa prednosti evropskog prava nad slovačkim zakonom može dovesti do relativizacije i ranije važećih propisa, dok Amnesti internešenel upozorava da to ugrožava ljudska prava.
U Slovačkoj već mesecima traju protesti, uglavnom usmereni protiv spoljne politike premijera Fice. Čak i pre ustavne izmene, neke stranke i građanske inicijative najavljivale su generalni štrajk 17. novembra, datum koji se poklapa sa Danom borbe za slobodu i demokratiju.
Taj dan podseća na 1989, kada su studentske demonstracije u Bratislavi i Pragu započele “Plišanu revoluciju”, koja je dovela do kraja komunističke vlasti u Čehoslovačkoj i pola godine kasnije do prvih slobodnih izbora.
Advertisement
Pomozite rad portala Voxpopuli.rs
Donirajte u skladu sa svojim mogućnostima putem Paypal-a